26. septembar 2013 – Intervju ambasadora Grčke g. Ilias -a Fotopoulos-a na državnom radiu Crne Gore

Novinarka (Olivera Slavnić): Od 1. januara 2014. godine Grčka preuzima predsjedavanje Evropskom Unijom. Možda će jedan od njenih prioriteta biti i proširenje na zemlje Zapadnog Balkana?
Ambasador: Prije nego što odgovorim, želio bih da se zahvalim gospođi Oliveri Slavnić na prilici koju mi pruža i na mogućnosti da razgovaramo, vjerujem o značajnim pitanjima koja su u vezi  sa pristupnim putem Crne Gore ka Evropskoj Uniji i istovremeno o prioritetima grčkog predsjedavanja. Što se tiče odgovora na Vaše pitanje, imamo suštinske podatke, mislim da je politika EU jasna što se tiče proširenja na Zapadni Balkan. Ta poruka je poslata, s jedne  strane nedavnim priključenjem Hrvatske Evropskoj Uniji, a s druge poslednjom odlukom EU o perspektivi početka pregovora sa Srbijom. Podrazumijeva se, dakle, da Grčka nastavlja svoju politiku i nastaviće je i u okviru svog predsjedavanja u smislu podupiranja procesa evropskog priključenja Zapadnog Balkana u EU, procjenjujući naravno svaku zemlju pojedinačno u skladu sa njenim napretkom. Da ne zaboravimo da Grčka postojano podržava politiku proširenja EU, posebno na Zapadni Balkan.
Novinarka: Grčka trpi posledice krize. Atina se suočava sa mnogim štrajkovima. Možda zbog tih događaja postoji euroskepticizam u Vašoj zemlji koja je članica EU?
Ambasador: Grčka je jedna od zemalja EU koja se suočava sa ekonomskom krizom. Nije samo Grčka, rekao bih da nisu samo zemlje EU koje se suočavaju sa krizom. Ova pojava je već svjetska. To je stvarnost, stoga je potrebno posebno umijeće i promišljeni potezi da se suočimo sa tom pojavom. Imam utisak, makar što se tiče EU, da ćemo se suočiti sa ekonomskom krizom, i treba da se suočimo sa njom putem politike koja promoviše razvoj i koja će u krajnjoj liniji obilježiti i pomoći kako bi se fenomen evroskepticizma koji postoji u mnogim zemljama EU osjetno smanjio. Što se tiče Grčke, da ne pretjerujemo (zavedeni) raznim medijima. Što se tiče štrajkova, ne bih rekao da se radi o pojavi kojoj treba pridavati pretjerani značaj. Naravno, za očekivati je kada jedna vlada preduzima mjere kojima se suočava sa krizom da postoji otpor i reakcija od strane određenih slojeva društva. Takođe, podvlačim da je politika vlada da zemlja ostane u EU, ali rekao bih da većina grčkog naroda nije euroskeptična prema EU, iako se ponekad dio društva izražava negativno. Grčka je članica EU, ostaće u njoj, funkcionišući pozitivno i dajući svoj doprinos u procesu daljeg razvoja ovog živog organizma.
Novinarka: Nedavno se u evropskom parlamentu razgovaralo o mogućnosti ponovnog uvođenja viznog režima, zbog ileglanih migracija. Koliko je to vjerovatno i kolika je opasnost za Zapadni Balkan, a posebno za Crnu Goru?
Ambasador: Tačno je da se u evropskom parlamentu razgovaralo o mogućnosti ponovnog  uvođenja viznog režima, u trenutku kad se povećava talas ilegalnih migranata iz mnogih zemalja. Pitanje ilegalne migracije, kao što znate, predstavlja veliki problem koji zabrinjava sve članice EU. Grčka je jedana od onih zemalja koje se suočavaju sa ozbiljnim problemom ilegalne migracije na svojoj teritoriji, čiji najveći dio, kao što znate, dolazi preko teritorije Turske, što znači da je to goruće pitanje koja zabrinjava EU. Po mom mišljenju, ono što interesuje EU, ali naravno i Grčku je da se ograniči talas ilegalnih migracija na teritorije zemalja EU. Naravno, vjerujem da će sve zemlje Zapadnog Balkana, kao druge potruditi da se ova pojava ograniči. Stoga ne mislim da ćemo se neposredno suočiti sa mogućnošću ponovnog uvođenja viznog režima. Pod tim se podrazumijeva da ćemo svi zajedno uspjeti da ograničimo talas ilegalnih migranata na naše teritorije. Potreban je razvoj infrastrukture, bolja pravila rukovođenja situacijom i budnost kako bismo svi pomogli da se izborimo sa problemom koji predstavlja ranu za mnoge zemlje.
Novinarka: Da malo popričamo o Crnoj Gori. Crna Gora se nalazi pred otvaranjem važnih poglavlja 23 i 24, a najvažnije je da reformišemo oblast vladavine prava i da govorimo o tekućim aferama, kao što je slučaj „snimak“. Postoji li mogućnost da otvorimo ova poglavlja do kraja godine, kao što je planirala vlada?
Ambasador: Kao prvo, veoma je važno da je skupština Crne Gore nedavno, rekao bih značajnom većinom, usvojila zakone koji su neophodni za funkcionisanje pravosuđa, a nakon izglasavanja ustavnih promjena u julu 2013. godine. Siguran sam da je to već ocijenjeno pozitivno od stane Brisela, ali i država članica EU. Što se tiče Grčke, ona se sasvim jasno zalaže za otvaranje poglavlja 23 i 24, u što skorije vrijeme. Vjerujem da se rokovi skraćuju onoliko koliko Crna Gora napreduje u usvajanju neophodnog zakonodavnog okvira. Dakle, moj utisak je da postoji velika vjerovatnoća da se do kraja godine otvore ova dva poglavlja.
Novinarka: Po Vašem mišljenju, koja su najkomplikovanija i najteža poglavlja u pregovorima između Crne Gore i Brisela?
Ambasador: Rekao bih da se proces ne može podvajati na laka i teška poglavlja. Sva su poglavlja laka i obratno, sva su poglavlja teška. Zavisi od toka reformi u zemlji koja želi da se priključi EU. U zavisnosti od brzine usvajanja reformi i pravila koja važe u EU, sva poglavlja će napredovati svojim ritmom, brzo ili nešto sporije, ali sve to zavisi od usvajanja neophodnih reformi. Dakle, u našim je rukama da olakšamo proces.
Novinarka: Na koji način bi Grčka mogla pomoći Crnoj Gori u evropskoj integraciji?
Ambasador: Postavljajući to pitanje, dajete mi priliku da kažem da ne samo da postoji dobra volja da Grčka pomogne Crnoj Gori u pristupnoj proceduri, već da imamo i opipljive rezultate. Između Grčke i Crne Gore potrpisan je sporazum o pružanju ekspertske pomoći između ministarstava inostranih poslova. Mogu Vam reći da se ekspertska pomoć koju će Grčka pružiti Crnoj Gori odnosi prvenstveno na poglavlje 1 - slobodan promet roba, na poglavlje 5 koje se odnosi na javne nabavke,  poglavlje 6 koje se odnosi na zakon o privrednim društvima i poglavlje 13 koje se odnosi na ribarstvo. Podrazumijeva se da će za sva ova poglavlja, kao i za ostala biti pružena pomoć i u oblasti metodologije pristupnih pregovora. Grčka će naravno pružiti  ekspertsku pomoć i za poglavlje 11 koje se odnosi na poljoprivredu. Resorna ministarstva u Grčkoj već se pripremaju i određuju eksperte koji će kontaktirati sa ekspertima resornih ministarstava u Crnoj Gori i koji će sarađivati u pružanju stručne pomoći.
Novinarka: Možda postoji neko nepisano pravilo da je prijem u NATO preduslov za prijem u EU? U našoj zemlji je mnogo veća podrška evropskim nego evroatlantskim integracijama.
Ambasador: Gospođo Slavnić, treba da kažem da se radi o različitim međunarodnim organizacijama. Jedno je organizacija kao što je NATO, a drugo organizacija kao što je EU. Pristup bilo jednoj ili drugoj organizaciji traži različite procedure i reforme. Dakle, rekao bih da ih treba razdvojiti. Naravno, često se uslovi koje postavlja jedna ili druga organizacija prepliću u mnogim oblastima, ali pregovori napreduju nezavisno jedni od drugih i vjerujem da napreduju dobro u obije organizacije, i to treba da kažem. Dakle, napredujemo.
Novinarka: Pitala sam Vas to jer mnogi evropski funkcioneri, lobirajući za jednu ili drugu organizaciju, kažu su ove dvije procedure kompatibilne.
Ambasador: Mislim da sam Vam odgovorio da se radi o dvije različite organizacije. U određenim temama može da se poklopi procedura, ali to ne znači da nisu dvije različite organizacije.
Novinarka: Moram se osvrnuti na jedno pitanje koje u poslednje vrijeme zaokuplja javnost. Prošle godine je Hrvatska izbjegla sankcije EU zbog zakona o predaji i željela bih da Vas pitam kakvu poruku šalje ovaj događaj zemljama koje žele da se priključe EU?
Ambasador: Poruka je veoma jednostavna. Čak i slučaju kad je država članica EU, mora se primjenjivati evropsko zakonodavstvo. Prijem u EU ne znači da ne primjenjujemo važeća pravila. Samo tako može da funkcioniše EU, poštovanjem institucija. Znači, krajnja poruka je da u budućnosti, kad se druge zemlje priključe EU, npr. Crna Gora, ne znači da prijem u EU prekida kontiuiranu i zahtjevnu proceduru reformi i prilagođavanje Aquis Comunitaire
Novinarka: Sada ćemo razgovarati o bilateralnim odnosima. U kojim oblastima Grčka i Crna Gora imaju dobru saradnju, a u kojim oblastima bi se saradnja mogla poboljšati?
Ambasador: U svakom slučaju, naši odnosi su odlični. Primjer saradnje je ono što sam prethodno rekao o pružanju ekspertske pomoći Crnoj Gori u pristupnoj  proceduri EU. Drugi okvir za saradnju je onaj koji se odnosi na sporazume koji već postoje između Grčke i Crne Gore, kao i one koji su pripremljeni i treba da se potpišu. Vjerujem da ćemo do kraja godine potpisati tri nova sporazuma. To znači da, koliko god naši odnosi bili izvrsni, što se tiče daljeg jačanja saradnje, uvijek postoji način da ta saradnja bude još bolja.
Novinarka: Da li se grčki investitori interesuju za ulaganja u Crnoj Gori kroz kompanijske programe itd?
Ambasador: Već postoje dvije velike biznis korporacije u Crnoj Gori. Mislim na Jugopetrol - Helenik Petroleum i na korporaciju Restis. Postoje i druge manje kompanije koje djeluju u Crnoj Gori, o oblasti drvoprerađivačke industrije i pružanja usluga. Dakle, očigledno je da postoji inreresovanje grčkih investitora. Svaki preduzetnik sam procjenjuje zakonski okvir u nekoj zemlji, teškoće i olkašice za investiciju i bira oblast u kojoj će investirati. U poslednje vrijeme mnogi grčki investitori su me pitali za oblast turizma, energije, a posebno za oblast istraživanja ugljovodonika i mislim da ćemo imati još grčkih investicija u Crnoj Gori, ali ne mogu reći o kojoj se kompaniji ili kompanijama radi. Radi se o sporazumima među kompanijama koji se ne objavljuju prije nego što se okončaju pregovori.
Novinarka: Gospodine ambasadore, mnogo Vam se zahvaljujem na vremenu koje ste posvetili našem radiu. Želimo sreću i uspjeh Grčkoj od 1. januara tokom predsjedavanja EU.
Ambasador: I ja se mnogo zahvaljujem na prilici koju ste mi pružili da gostujem u Vašoj emisiji i vjerujem da sam odgovarajući na Vaša pitanja omogućio slušaocima da razumiju politiku Grčke.