Intervju Potpredsjednika Vlade i Ministra inostranih poslova Grčke g-dina Evangelosa Venizelosa , dnevni list Pobjeda, 30. mart 2014.godine

Evangelos Venizelos: Crna Gora je dokazala Uniji posvećenost reformama

Grčko-crnogorski bilateralni politički i ekonomski odnosi na odličnom su nivou. Posljednjih godina Grčka je bila značajno investiciono prisutna u Crnoj Gori pogotovo u oblastima energije i turizma. Ohrabrujemo prisustvo grčkih kompanija u Crnoj Gori i nastojimo da dalje ojačamo i produbimo našu bilateralnu saradnju, s naglaskom na sektore ekonomije, trgovine, turizma i kulturne razmjene – kaže Venizelos

Razgovarala: Marija Jovićević

PODGORICA - Crna Gora je napravila jasan izbor ka integraciji u EU, sa snažnom podrškom građana. Vjerujem da postoji neophodna posvećenost, jer te reforme, prije svega, treba da zadovolje zakonska očekivanja građana Crne Gore – kaže u intervjuu Pobjedi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Grčke Evangelos Venizelos. Sagovornik Pobjede je podsjetio da je prošlog decembra Savjet pozdravio napredak koji je Crna Gora postigla tokom prethodne godine.
- Sada postoji potreba za daljim snaženjem procesa reformi kako bi se odgovorilo na nedostatke na koje je Komisija ukazala u svom Izvještaju. U tom pogledu, posebnu pažnju treba posvetiti daljem razvoju dobrih rezultata u oblastima vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije – kaže Venizelos.

Grčka je 1. januara preuzela od Litvanije predsjedavanje EU, a za prioritet je postavila, prije svega, rješavanje ekonomskih problema sa kojima se suočava Unija. Iako proširenje EU nije među prioritetima, sagovornik Pobjede ističe da je Atina, uvijek snažno podržavala širenje Unije, kojoj predsjedava već peti put, i da ostaje čvrsto privržena viziji evropske perspektive svih država Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Kakvim ocjenjujete odnose između Grčke i Crne Gore? U kojim oblastima vidite prostor za unapređenje saradnje?

VENIZELOS: Grčko-crnogorski bilateralni politički i ekonomski odnosi na odličnom su nivou. Posljednjih godina, Grčka je bila značajno investiciono prisutna u Crnoj Gori, pogotovo u oblastima energije i turizma. Ohrabrujemo prisustvo grčkih kompanija u Crnoj Gori i nastojimo da dalje ojačamo i produbimo našu bilateralnu saradnju, s naglaskom na sektore ekonomije, trgovine, turizma i kulturne razmjene.

Grčka i Crna Gora potpisale su Memorandum o saradnji, juna 2011, u Budvi, s ciljem ubrzanja procesa evropske integracije Crne Gore. Unutar tog okvira, Grčka već pruža pomoć i stručnu podršku u nekoliko oblasti, poput ribarstva, slobode kretanja dobara itd.

Nema sumnje u to da postoje odlični izgledi za dalje unapređenje te saradnje u predstojećim godinama, prvenstveno putem razvoja kontakta između nadležnih državnih tijela i institucija i pripremanja daljih aktivnosti i programa saradnje. Značajno iskustvo Grčke, sa načinom na koji funkcioniše institucija EU i u sprovođenju politike EU, pokazalo se veoma korisnim za Crnu Goru.

Kao što znate, nedavno sam imao priliku da posjetim Podgoricu radi veoma produktivnih razgovora sa predsjednikom republike, gospodinom Vujanovićem, predsjednikom skupštine, gospodinom Krivokapićem, kao i sa ministrom vanjskih poslova, gospodinom Lukšićem. U našim razgovorima, potvrdili smo veoma dobar nivo bilateralnih odnosa, a potvrdili smo i obostranu volju da radimo na daljem poboljšanju u svim oblastima koje sam prethodno pomenuo. Iskoristiću ovu priliku da se ponovo zahvalim političkom vođstvu Crne Gore za njihovu veoma toplu dobrodošlicu i konstruktivne razgovore koje smo vodili, i ubijeđen sam da smo okrenuli novi list u našim bilateralnim odnosima.

POBJEDA: Crna Gora je otvorila poglavlja 23 i 24. Ona će, svakako, biti najteži ispiti u pregovaračkom procesu. Smatrate li da je, kao društvo, Crna Gora spremna za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala?

VENIZELOS: Savjet pripisuje posebnu važnost oblastima vladavine prava i osnovnih prava – pitanja koje je komisija označila kao značajna – a pogotovo nezavisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Otvaranjem poglavlja o pravosuđu i osnovnim pravima (poglavlje 23) i pravdi, slobodi i bezbjednosti (poglavlje 24), Crnoj Gori zadat je jasan put kojim treba dalje ići, a mi ćemo posvetiti posebnu pažnju praćenju napretka u svim tim oblastima.

Crna Gora je napravila jasan izbor ka integraciji u EU, sa snažnom podrškom građana. Vjerujem da postoji neophodna posvećenost, jer te reforme, prije svega, treba da zadovolje zakonska očekivanja građana Crne Gore.

POBJEDA: Tokom narednih šest mjeseci, Grčka će predsjedavati Evropskom unijom. Da li je Grčka zadovoljna dinamikom pregovaračkog procesa Crne Gore i EU?

VENIZELOS: Pregovori o pristupanju predstavljaju proces koji dugo traje. Prošlog decembra, Savjet je pozdravio napredak koji je Crna Gora postigla tokom prethodne godine. Sada postoji potreba za daljim snaženjem procesa reformi kako bi se odgovorilo na nedostatke na koje je Komisija ukazala u svom Izvještaju. U tom pogledu, posebnu pažnju treba posvetiti daljem razvoju dobrih rezultata u oblastima vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

POBJEDA: Pravosuđe predstavlja osnovu cijelog državnog sistema. Kakvim procjenjujete aktuelno stanje crnogorskog pravosuđa – sistema koji treba da bude motor za dalje promjene koje nas očekuju?

VENIZELOS: Reforma pravosuđa je jedno od glavnih pitanja vladavine prava koje bi trebalo dotaći još na početku procesa pregovora o pristupanju. Svaka zemlja kandidat treba da se postara za djelotvorno funkcionisanje pravosuđa, bez diskriminacije i pristrasnosti, transparentno i nepristrasno.
Savjet je već pozdravio napredak koji je Crna Gora postigla usvajanjem amandmana na ustav, kojima je ojačala nezavisnost pravosuđa. Sada su potrebni dalji napori kako bi se sproveli ti amandmani i kako bi se osiguralo njihovo duboko ukorjenjivanje i stabilnost.

POBJEDA: Debata o NATO članstvu u Crnoj Gori je u posljednjih nekoliko mjeseci značajno intenzivirana. Kako biste objasnili crnogorskom građaninu zašto je važno da Crna Gora postane članica NATO?

VENIZELOS: Grčka je članica NATO od 1952. godine. Imamo dugogodišnje, bogato iskustvo saradnje unutar okvira Alijanse. Čvrsto vjerujemo da je članstvo u tako važnoj međunarodnoj organizaciji od koristi svim stranama koje su uključene u taj proces. Pogotovo s obzirom na novu doktrinu NATO, koja u obzir uzima sva pitanja bezbjednosti nakon Hladnog rata, članstvo u NATO može igrati odlučujuću ulogu u jačanju uloge jedne države i njenoj zastupljenosti u međunarodnom sistemu donošenja odluka, dok, istovremeno, jača svoju bezbjednost, stabilnost i saradnju, kako na regionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

POBJEDA: Kakvi su investicioni potencijali dvije zemlje?

VENIZELOS: Prije svega, želim da naglasim da je Grčka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Crne Gore. Posljednjih godina, uprkos finansijskoj krizi, održali smo značajan obim bilateralne trgovine sa Crnom Gorom (170 miliona eura tokom 2012), a postoji i značajan potencijal za dalje jačanje tih brojki.

Dirketne investicije Grčke u Crnu Goru (142 miliona eura) skoncentrisane su na oblast energije, upravljanja turističkim odmaralištima i eksploataciju mineralnih resursa. Interesuje nas i dalje jačanje grčkih investicija, jer Crnu Goru smatramo pouzdanim i obećavajućim ekonomskim partnerom. Neke grčke kompanije zainteresovane su za istraživanje ugljovodonika, dok bi druge učestvovale u izradi projekta IAP, koji je povezan sa transatlantskim cjevovodom.

Tekuće reforme, koje se sprovode u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore, pomoći će stvaranju ekonomskog ambijenta koji je predvidljiv, prijateljski i otvoren za strane investitore. Brzi i odlučni koraci naprijed samo će ubrzati proces pristupanja, ali će i privući nove investicije u vašu zemlju.

POBJEDA: Da li je eurozona sada bezbjedna i koje su lekcije naučene iz krize EU?

VENIZELOS: Posredstvom pravila fiskalnog prilagođavanja Grčka je pokušala da odbrani, ne samo svoj prosperitet, već i ekonomsku sigurnost i stabilnost eurozone kao cjeline. Tokom posljednjih sedam godina, kriza u Grčkoj uslovila je akumulativnu recesiju od 25 odsto BDP, a nezaposlenost mladih podigla na vrtoglavih 60 odsto. Međutim, zahvaljujući žrtvama njenih građana, Grčka je već uspjela da prikaže primarni strukturni suficit od šest odsto BDP, kao i primarni nominalni suficit. Tokom 2014, očekuje se da će naš fiskalni deficit pasti ispod evropskog praga od tri odsto, a preduzeli smo i značajnije korake ka vraćanju naše konkurentnosti, putem smjelih strukturnih promjena u sistemu osiguranja, tržištu rada i državnoj administraciji.

EU, kao cjelina, na krizu je reagovala sprovođenjem politike finansijske stabilnosti, svaranjem mehanizama za pružanje finansijske podrške i spašavanjem banaka i davanjem saglasnosti o novoj bankarskoj uniji. U zalaganjima da savlada ekonomsku krizu, eurozona je već učinila mnogo, a sada je skoncentrisana na problem nezaposlenosti – posebno, nezaposlenost mladih – i obezbjeđivanje rasta BDP i socijalne kohezije.

Smatram da je glavna lekcija, za sve nas, da su prosperitet i bezbjednost neraskidivo povezane sa EU. Stoga, treba da ojačamo strukturu eura kako bismo se suprotstavili krizi. Moramo pojačati rast, jačanjem konkurentnosti, dok se, istovremeno, brže krećemo u pravcu evropske integracije.

Snažna podrška Grčke na putu ka Alijansi

POBJEDA: I dalje je nepoznato da li će NATO samit u Velsu biti samit proširenja ili ne. U slučaju da bude samit proširenja, na osnovu informacija kojima Vi raspolažete, da li Crna Gora može da očekuje poziv za članstvo? Da li smo ispunili sve naše obaveze prema Alijansi kako bismo dobili poziv?

VENIZELOS: Grčka snažno podržava aspiraciju Crne Gore za članstvo u NATO. U tom pogledu, pozdravljamo značajan napredak koji je vaša zemlja postigla u procesu reformi ka evroatlantskoj integraciji i snažno vas ohrabrujemo da nastavite sa sprovođenjem neophodnih reformi na putu ka članstvu.

Nije potrebno naglašavati, široka podrška javnosti pristupanju vaše zemlje u NATO, od ključne je važnosti za Alijansu, koja je, iznad svega, zajednica dijeljenih vrijednosti njenih naroda. U tom pogledu, uloga medija u Crnoj Gori važan je saveznik zastupljenosti Alijanse u vašoj zemlji.
Pravimo novu priču demokratske Evrope

POBJEDA: Kakav je Vaš stav prema budućnosti Evropske unije i kada će, prema Vašem mišljenju, evropska priča biti zaokružena (uključujući i Zapadni Balkan)?

VENIZELOS: Grčko predsjedavanje ovog semestra desilo se u prelomnom trenutku za Evropu, svega nekoliko mjeseci uoči evropskih izbora, dok je panevropska debata o budućnosti Evropske unije poodavno započeta.

Nakon štednje i nezaposlenosti kao posljedice krize, Evropa treba novu priču koja potvrđuje najviše vrijednosti naše evropske pravne i političke kulture: Novu priču demokratske Evrope, vladavine prava, prava, kulturnog pluralizma, društvene kohezije, pravde, kreativnosti i inovacije.

Zato je primarna stavka našeg predsjedavanja fokus na pitanja direktno povezana sa svakodnevnim brigama evropskog građanina: rast, stvaranje radnih mjesta, očuvanje društvene kohezije i socijalnog profila Evropske unije.

Tokom grčkog predsjedavanja Unijom, 2003, Evropski savjet usvojio je Solunsku agendu, koja je donijela evropsku perspektivu svim državama regiona. I dalje smo posvećeni tom cilju, ali i potencijalne države članice takođe moraju intenzivno da rade kako bi sprovele reforme neophodne za ispunjavanje kriterijuma pristupanja.

Prije svega nekoliko sedmica, imao sam priliku da obiđem sve glavne gradove regiona, u svojstvu predsjednika Savjeta EU. Sastao sam se sa liderima svih država i sa njima sam vodio izuzetno konstruktivne razgovore – a na ministarskom sastanku EU – Zapadni Balkan, koji će se održati u Solunu, krajem maja, imaćemo priliku da unaprijedimo stanje stvari. Prema tome, nadamo se da će za našeg predsjedavanja biti poslata jasna poruka o evropskoj budućnosti cijelog regiona: poruka ohrabrenja svim zainteresovanim stranama da ubrzaju svoja zalaganja.