- Pocetna
- Ambasada u Podgorici
- Grčka i Crna Gora
Novosti
Servisi
- Kontakt
3. januar 2014. god : Intervju ambasadora Grčke u Crnoj Gori g. Ilias-a Fotopoulos-a sa novinarom dnevnih novina DAN Markom Vešovićem
3. januar 2014. god: Intervju ambasadora Grčke u Crnoj Gori g. Ilias-a Fotopoulos-a sa novinarom dnevnih novina DAN Markom Vešovićem
Pitanje: Da li mislite da su poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU najbolji način da se Crna Gora uspješno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Odgovor: Bez sumnje poglavlja 23 i 24 veoma su važna, jer podrazumijevaju sistem reformi pravosudnog sistema zemlje. Kao što prosječan građanin lako može da shvati, reforme koje se zahtijevaju su mnogobrojne i svi će morati da ulože mnogo napora. U okviru tih reformi vjerujem da će se izgraditi jedan novi sistem koji će biti kompatibilan sa Acquis Communitaire, čija će implementacija značajno doprinijeti i u borbi protiv pojava korupcije i organizovanog kriminala. Svima je poznato da teškoću u okviru modernizacije jednog sistema predstavlja ne samo usvajanje neophodnih reformi, već implementacija savremenog pravnog okvira koji će omogućiti poboljšanje kvaliteta života, odrediti pretpostavke za razvoj i značajno poboljšati funkcionisanje institucija.
Pitanje: Kako ocjenjujete trenutni nivo odnosa između Grčke i Crne Gore?
Odgovor: Vjerujem da su odnosi između Grčke i Crne Gore veoma dobri, odnosi koji imaju stabilne osnove i temelje se na zajedničkoj istorijskoj tradiciji i zajedničkim kulturnim – civilizacijskim vrijednostima. Naravno, postoji značajan prostor za poboljšanje odnosa između dvije zemlje u mnogim oblastima. Grčka, kao odraz dobre volje za daljim produbljivanjem odnosa sa Crnom Gorom, podržava evroatlantski put Crne Gore, kao što sa druge strane promoviše pitanje proširenja EU i evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, a to su pitanja koja će promovisati i tokom perioda u kome će Grčka predsjedavati Savjetom EU, u prvoj polovini 2014. godine. U tom smislu Grčka će pružiti potporu i stručnu pomoć Crnoj Gori, posebno u tehničkom dijelu pregovaračkog procesa koji se u ovom trenutku odvija između Crne Gore i EU.Grčka je već preko resornih ministarstava odredila eksperte koji su već stupili u kontakt sa svojim sagovornicima u crnogorskim ministarstvima, u cilju pružanja konkretne i odgovarajuće stručne pomoći. Smatram, takođe, da u odnosima između dvije zemlje postoji veliki prostor za njihov dalji razvoj i na polju kulture. Poklanjajući pažnju razvoju tih odnosa, u okviru predsjedavanja Savjetom EU, Grčka je isplanirala tri kulturne manifestacije tokom mjeseca februara u Podgorici, Nikšiću i Kotoru. Radi se o koncertima orkestra Ratne mornarice Grčke, u saradnji sa ministarstvom odbrane Crne Gore i opština Kotor i Nikšić, kao i o još jednoj kulturnoj manifestaciji, koncertu u Crnogorskom narodnom pozorištu, 5. maja 2014. godine, uz učešće grčkog mecosoprana. Sa velikim zadovoljstvom moram da dodam da poslednjih deset godina grčka ambasada organizuje besplatne časove grčkog jezika u školi „Maksim Gorki“ u Podgorici, za zainteresovane svih uzrasta.
Pitanje: Na koji način ekonomska saradnja između Crne Gore i Grčke može biti ojačana?
Odgovor: Kao prvo, želio bih da kažem da je značajno prisustvo grčkih investicija u Crnoj Gori. Kao primjer, navodim poslovanje kompanije Jugopetrol i korporacije Restis. Postoje i druge grčke kompanije koje posluju u zemlji, ali vjerujem da postoje mnoge mogućnosti za saradnju i u drugim oblastima, kao što je energetska, oblast turizma i novih tehnologija. Treba da naglasim da onoliko koliko se poboljšava investiciona klima u zemlji i onoliko koliko se zemlja prilagođava institucionalnom okviru EU, toliko se više može očekivati prisutvo grčkih investicija. Da ne zaboravimo da svaki investitor sam procjenjuje obim svoje investicije, postavljajući prioritete i procjenjujući sopstvenim kriterijumima poslovno okruženje. Ti podaci su neophodni za svakoga ko želi da investira i naravno odlučuje da posluje kad shvati da u nekoj zemlji postoje pravila transparentnosti, povoljno poresko okruženje i politička stabilnost.
Pitanje: Da li možete da nam kažete na koji način Grčka sada rješava pitanja nezaposlenosti, stabilnosti javnih finansija i duga i da li mislite da će Crna Gora u procesu pristupanja EU imati izazove kada je u pitanju ekonomska situacija?
Odgovor: Želio bih da primijetim da je moja zemlja prošla četiri teške godine. Grčke vlade i grčki narod uložili su ogroman napor kako bi zemlja izašla iz ekonomske krize, koja u krajnjoj liniji nije grčki, već svjetski problem. Tokom te četiri godine, donijete su hrabre odluke i mjere, koje su, iako često nepopularne za građane, bile neohodne. Ovaj napor već počinje da daje plodove. Grčka će po prvi put nakon četiri godine ove godine zabilježiti primarni suficit. To znači da će biti u mogućnosti da bolje upravlja svojom ekonomijom, da krene putem razvoja i da smanji procenat nezaposlenosti koji je visok, posebno među mladima. Predviđam, dakle, da će 2014. godine zemlja uspjeti da ublaži posledice ekonomske krize, da krene putem razvoja i napretka. Jedan od prioriteta grčkog predsjedavanja Savjetom EE je otvaranje novih radnih mjesta, borba protiv nezaposlenosti, uz zaštitu socijalnih struktura, kao i stvaranje realnog razvoja. Istovremeno, cilj je jačanje evropskih struktura fiskalnog upravljanja, sa akcentom na stabilnosti bankarskog sistema i uspostavljanju jedinstvenog mehanizma donošenja odluka kako bi se izbjegle neke buduće krize. Što se tiče Crne Gore, tokom evropskog pristupnog procesa moraće da prilagodi svoju ekonomiju, kako bi ona bila u saglasju sa pravilima EU. Finansijska stabilnost, smanjenje deficita, uspostavljanje pravila zdrave konkurentnosti itd, pitanja su sa kojima će zemlja morati da se suoči, da vodi računa o njima i upravlja sa dužnom pažnjom.
Pitanje: Koliko su pitanja uspješne borbe protiv korupcije i kriminala, kao i rješavanja zloupotreba javnih sredstava za stranačke političke svrhe važna za evropske integracije Crne Gore?
Odgovor: Mišljenja sam da je uspostavljanje pravila i primjena mjera koje odlučno doprinose suočavanju sa pojavama korupcije svih oblika element koji Evropska Unija stalno procjenjuje, tokom trajanja pregovora. Stoga su primjena volje i odlučnost u borbi sa takvim pojavama, putem pravila i konkretnih radnji, važni elementi i rekao bih neophodni za postizanje cilja evropske integracije Crne Gore.